Anis

cvijet anisa
Autor: A1online2020, via Wikimedia Commons

Anis  (lat. Pimpinella anisum L.)

Narodna imena: anason, aniz, laški janež, sladki janež, (01) slatki komorač, vrtni jedič. (02)
Naziv na talijanskom jeziku: anice.
Naziv na engleskom jeziku: anise, aniseed.

Etimologija: Latinski naziv Pimpinella anisum L. potječe iz dva izvora. Rod Pimpinella vjerojatno dolazi od latinskog piper (papar) ili pampinus (mlada loza), dok anisum potječe iz grčkog ánison (ἄνισον), što su Rimljani preuzeli kao anisum. Hrvatski naziv anis izravno je preuzet iz latinskog i grčkog, a moguće i preko francuskog (anis) ili talijanskog (anice).

Povijest: Anis potječe iz istočnog Mediterana i Bliskog istoka, a koristili su ga još stari Egipćani, Grci i Rimljani. Bio je cijenjen zbog svog aromatičnog okusa i ljekovitih svojstava, posebno za probavu. Rimljani su ga dodavali u kolače nakon gozbi, dok su ga srednjovjekovni europski travari koristili za ublažavanje nadutosti i kašlja. S vremenom se proširio u Europu i Aziju, a danas je popularan u kulinarstvu, medicini i proizvodnji likera poput anisa i ouza. 

Karakteristike
Općenito: Anis je jednogodišnja biljka iz porodice štitarki.
Veličina: Biljka može narasti do 60 cm visine.
Listovi: Donji listovi su okruglo bubrežasti, nepodijeljeni, srednji su prstenasti dok su gornji usko krpasto podijeljeni na kratkim peteljkama. (01) 
Cvjetovi: Mali bijeli cvjetići cvatu u proljeće i čine štitac. (01)
Plod i sjeme: Plod je sitan jajolik, dvorežnjak, dlakav, s deset svijetlo obojenih rebara, 3-6 mm dug i oko 3 mm debeo, svijetlo-zeleno-sive boje. (01) Sadrži eterična ulja bogata anetolom, koja mu daju karakterističan slatkast okus i aromu. 
Korijen: Korijen je dugačak i do 60 cm. (01) Vretenast je, razgranat i duboko prodire u tlo.
Miris i okus: Anis ima intenzivan, slatkast i ugodno aromatičan miris, često uspoređivan s mirisom sladića. Okus mu je topao, blag, ali izražajno slatkasto-začinski, s laganom pikantnom notom. Dominantan spoj u njegovom eteričnom ulju, anetol, daje mu karakterističnu aromu i slatkoću, zbog čega se često koristi u slasticama, likerima i začinskim mješavinama.
Stanište: Kod nas se anis uzgaja u vrtovima kao jednogodišnja biljka s bijelim, štitastim cvatovima, (03) ali ga možemo naći i u divljini, u poludivljem stanju. (02) Uspijeva na pjeskovitom, ilovastom i vapnenastom tlu. Uspješno se uzgaja na sunčanim i zaklonjenim mjestima vrta, a voli topla i vlažna podneblja. Anis je osjetljiv na mraz. (01)

Srodne vrste: 
Mnoge biljke sadrže hlapivo ulje čiji miris podsjeća na pravi anis. U nas je vrlo rasprostranjena čehulja (Myrris odorata (L.) Scop.). U nekim se zemljama uzgaja za liječenje, a za aromatiziranje salata i voćnih jela koriste se nezrelo sjeme i mladi listovi. Najizraženiji miris na anis imaju plodovi
zvjezdasta anisa, stabla iz porodice badijanovaca koje potječe iz južne Kine. Danas se uzgaja u mnogim zemljama tropskog područja. Njegovo hlapivo ulje (gotovo 10%) koristi se u zdravstvene svrhe kao i anišovo ulje. (03) Zvjezdasti anis ili kineski anis (Illicium anisatum) djeluje sedativno te pomaže kod nesanice, depresije otklanjajući loše misli i osjećaje. (01)

Vrijeme cvatnje: svibanj - kolovoz.

Droga: 
ANISI FRUCTUS: Štitce odrežemo kad su sjemenke smeđaste boje, brzo ih sušimo, a potom skidamo sa stabljika. Obje polovice ploda nerijetko ostaju zajedno ili još uvijek imaju vidljive dijelove peteljki. Može se koristiti i anis koji se kupuje kao začin. Droga ima aromatičan, sladak okus i ugodan miris na pravi anis (badijan, odnosno zvjezdasti anis). I cijela biljka ima ugodan miris i slatkast okus. (03)
Napomena: sjeme anisa je vrlo slično sjemenu otrovne kukute (Conium maculatum) i trubeljke (Cicuta virosa) te je kod branja potreban veliki oprez. (01)
ANISI AETHEROLEUM: Eterično ulje dobiva se vodenom destilacijom iz svježih biljaka. Svijetle je boje, ugodna mirisa i slatka okusa. (03)
OLEUM ANISI: dobiva se iz sjemena, destilacijom. Anisovo ulje može postati otrovno ako je izloženo svjetlosti i zraku. Pravilno pohranjivanje ulja zahtijeva žutu staklenu bocu s brušenim staklenim čepom, hladno i tamno mjesto. (01) 

Upotreba:
Cijela biljka može se koristiti za aromatiziranje svježih jela. (03) U kućanstvu se anis upotrebljava
kao začin za razne kolače i razne vrste kruha. Anis se koristi u kozmetici i u proizvodnji likera. U Makedoniji se od anisa pravi mastika, u Francuskoj pernod (anisovac), u Grčkoj ouzo, u Turskoj raki. Kod nas je poznata aniseta, rakija sa sjemenom anisa. (01) Za poboljšavanje okusa dodaje se pastama za zube, tekućinama za ispiranje usta i kolačima. (03)

Sastav i aktivne tvari: 
Anisovi plodovi sadrže eterično ulje (najmanje 2%) u kojem ima 80-90% transanetola. To je sastojak koji biljci i ulju daje karakterističan miris i slatkast okus. Njegov izomer metilkavikol, koji još miriše na anis, u kruto stanje prelazi pri 21 °C. Što je u ulju više anetola, to je temperatura pri kojoj se skrućuje viša. U sjemenkama se nalaze i bjelančevine, masno ulje i kumarini. (03)

Svojstva: afrodizijak, antidepresiv, antispazmatik, aromatik, dispeptik, diuretik, ekspektorant, galaktagog, holagog, holeretik, karminativ, mikotik, pektoral, sekretolik, stimulator, tonikum, vermifug. (01)

Djelovanje (znanstveni izvori): 
Droga i eterično ulje djeluju sekretolitično, razrjeđuju guste sluzi, oblažuju grčeve i istjeruju vjetrove. Jačaju želudac i poboljšavaju probavu. Pri kašlju, bronhijalnom kataru, astmi, želučanim
i crijevnim kolikama te pri slabom apetitu anis olakšava tegobe. U narodnoj medicini anisov se čaj daje dojiljama. Mljevene anisove sjemenke miješale su se s ribanom mrkvom kada bi se u djece pojavile gliste. (03) 

Djelovanje (narodni običaji): 
Najpoznatije djelovanje anisa je grijanje cijelog abdomena, što pomaže kod želučanih bolova, kronične dijareje, kod povraćanja, mučnine te dječjih želučano-crijevnih problema; uklanja vjetrove te se koristi kod nadimanja i grčeva koji nastaju od plinova nakupljenih u crijevima; eterično ulje anisa rastapa i omekšava sluz bronhija, a ujedno sprječava grčeve u najfinijim mišićima u najmanjim bronhijama; koristi se u liječenju astme, bronhitisa, nesanice, gripe, prehlade i kašlja; anis je i afrodizijak; djeluje stimulativno na rad bubrega i mjehura te za stvaranje mlijeka u dojilja (ali je zabranjeno anis rabiti za vrijeme trudnoće); čaj od anisa djeluje na pravilan rad žuči; dobro djeluje na peristaltiku i crijevnu mikrofloru te pomaže pri eliminaciji raznih parazita; eterično ulje anisa koristi se i za vanjsku uporabu te se, primjerice, uspješno primjenjuje kod uništavanja ušiju; žvakanje sjemena anisa potiče odstranjivanje glista kod djece, a djeluje i laksativno te otklanja loš okus i zadah iz usta; anis se rabi u liječenju raka prostate, hepatitisa i ciroze jetre; anisovo ulje djeluje na mišićni sustav uključujući skeletni mišićni sustav i srce te djeluje stimulativno na centralni nervni sustav i na respiratorni sustav; anis povećava broj leukocita u krvi; ulje anisa se izvana koristi kod ujeda insekata, za masažu čela kod glavobolje i sinusa te za inhalacije kod astme, bronhitisa i jakog kašlja.  (01)

Kontraindikacije: 
Kod nepravilna pohranjivanja hlapiva ulja na svjetlosti i zraku dolazi do promjena anetola. Uvijek koristimo svježe ulje iz ljekarne. Sjemenke uvijek zdrobimo neposredno pred uporabu. (03) Trudnice ne bi smjele uzimati anis ni u kojem obliku. (01)

Kalendar branja:
1. /
2. /
3. /
4. /
5. /
6. /
7. /
8. Plodovi
9. Plodovi
10. Korijen
11. Korijen
12. /

Galerija slika:
 
Fotografije:
01. A1online2020, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
02. SABENCIA Guillermo César Ruiz, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
03. Laval University, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
04. Yercaud-elango, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
05. Challiyan, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
06. Franz Eugen Köhler, Köhler's Medizinal-Pflanzen, Public domain, via Wikimedia Commons
Naslovna: A1online2020, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
 
Literatura:
01. Lesinger, Ivan  (2012.), Kućna biljna ljekarna, Adamić, Rijeka.  
02. Gelenčir, Nikola (1989), Prirodno liječenje biljem, Znanje, Zagreb. 
03. Toplak Galle, Katja  (2001.), Hrvatsko ljekovito bilje, Mozaik knjiga, Zagreb.
  • Pregleda: 18