Kim (lat. Carum carvi L.)
Narodna imena: kimelj, kumin, kuminjak, krop, kom. (01)
Naziv na talijanskom jeziku: cumino ili cumino dei prati.
Naziv na engleskom jeziku: caraway.
Etimologija: riječ "kim" potječe od latinske riječi cuminum, koja je došla iz starogrčke riječi kúminon (κύμινον). Grčka riječ je pak preuzeta iz semitskih jezika, vjerojatno iz hebrejskog kammon ili aramejskog kamūn, a korijeni su iz akadske riječi kamūnu.
Povijest: Kim je jedna od najstarijih začinskih biljaka. Poznat je već više od 5000 godina. Nađen je među ostacima hrane u iskopinama iz kamenog doba. (01)
Karakteristike
Općenito: Dvogodišnja livadna biljka. Ima vretenast korijen. Prve godine istjeraju samo dvostruko ili trostruko perasti listovi, a druge godine izraste isprugana i duboko izbrazdana stabljika, koja je obično razgranjena. Pri branju listova u prvoj godini rasta treba biti posebno oprezan, jer je biljka u tom stadiju, dok još nema razvijene cvatove, slična nekim smrtno otrovnim štitarkama. Ipak, može se od njih raspoznati po karakterističnom mirisu.
Veličina: raste do 1 m visoko.
Listovi: Malobrojni, višestruko perasti, s razmaknutim linearnim listićima, koji su mnogu uži od onih iz prizemne rozete.
Cvjetovi: Sitni cvjetići sa 5 bijelih ili crvenkastih latica složenu su u sastavljene štitove, tako da po 5-16 jednostavnih štitaca čine jedan sastavljeni cvat.
Plod: Plod je do 5 mm dugi smeđi kalavac, koji se raspada na dva uska, u luk savijena svijetlim rebrima isprugana poluploda.
Sjeme: Malo sjeme je duguljasto, zakrivljeno, smeđe boje, s karakterističnim uzdužnim rebrima.
Miris i okus: Kim ima jak, aromatičan miris, a okus mu je začinjen, blago gorak i podsjeća na kombinaciju anisa i komorača. Starenjem biljke, pogotovo razvojem cvjetova, miris listova se mijenja i nije više tako ugodan.
Stanište: Kim raste kao samonikla biljka po poljima, livadama i travom obraslim mjestima, često uz puteve, grmlje i živice. Pojavljuje se na ravnici i po planinama. Posebno voli suho i pješčano tlo. (01)
Srodne vrste: U Europi rastu i srodne vrste Carum, poput Carum bullatum (bubuljičasti kim), koji se rijetko koristi u prehrambene svrhe, te Carum scabrum (grubozubi kim), koji ima slične ljekovite primjene, ali manje se koristi u kuhinji.
Slično kao kim koriste se korijandar (Coriandrum sativum L.) i crnjika (Nigella sativa). (02)
Vrijeme cvatnje: srpanj - kolovoz.
Droga:
- CARVI FRUCTUS: Plodovi se beru prije nego što postanu posve zreli. Tada je količina hlapiva ulja najveća. Odrežemo cijele štitce, sušimo ih u sjeni, a tek potom skidamo plodove koji se raspadaju na dva manja dijela. Najbolja se droga dobiva od kima koji raste na planinskim pašnjacima.
- CARVI AETHEROLEUM: Kimovo eterično ulje svijetle je boje i ima karakterističan miris kima.
Dobiva se vodenom destilacijom iz nezrelih plodova. (02)
Upotreba:
U zemljama sjeverne i sjeverozapadne Europe kim se naveliko uzgaja zbog aromatičnih plodova, koji služe kao začin, lijek, za proizvodnju eteričnog ulja, u industriji likera i u veterini. Korijen kima postaje uzgajanjem mesnat i ukusan, pa ga u mnogim zemljama jedu kao povrće, slično korijenu mrkve ili pastrnjaka. Jede se i skuhani korijen samonikle biljke, i to u prvoj godini rasta, dok se još nije razvila stabljika. Od samonikle biljke skupljaju se zajelo i prizemni listovi prije cvatnje. Zbog ugodnog aromatičnog okusa i mirisa dodaju se drugim jelima, najčešće salati i juhi. (01)
Sastav i aktivne tvari: Droga sadrti eterično ulje (3-7%). Karvon (50-60%) je glavni sastojak koji ulju daje karakterističan miris. Sastojci ulja usto su limonen (30%), dihidrokarvon i mnogi drugi. Sadrži i razmjerno velike količine masnog ulja, bjelančevina te ponešto šećera. (02) Glavni su sastojci toga ulja keton karvon i terpen limonen. Najviše eteričnog ulja ima u plodovima (3-7%). Uljem su bogatiji plodovi samoniklog kima, koji inače služe kao omiljeni začin, jednaka kao i plodovi kulturne biljke. Plodovi sadrže i oko 3% šećera, 20% dušičnih tvari, 4-5% škroba, oko 17% masnog ulja, nešto voska, treslovina i smole. Količina vitamina C u prizemnim listovima samoniklog kima kreće se od 50 do 120 mg%. Listovi sadrže čak 14 mg% karotina. (01)
Svojstva: poboljšava probavu, antimikrobno djelovanje, protiv nadutosti, olakšava kašalj, antioksidativna svojstva, aromatičan okus, bogato eteričnim uljima, bogato vitaminima i mineralima, potiče dojenje, smiruje kolike kod dojenčadi.
Djelovanje (znanstveni izvori):
Kim i njegovo hlapivo ulje potiču rad želuca i žučnoga mjehura. Na crijeva djeluju umirujuće, ublažavaju grčeve i tjeraju vjetrove. Ulje snažno utječe na crijevne bakterije: prije svega sprječava razvoj bakterija koje uzrokuju nepravilno rastvaranje branjivih tvari i nastanak različitih otrova u crijevima. Kim se koristi kod osjetljivog želuca, grčeva, napuhnutosti s jakim vjetrovima,
kod crijevnih smetnji, osobito u dojenčadi i djece kad se žale na trbobolju i kad ih muče grčevi. U narodnoj medicini kim je omiljen kod rodilja jer ublažava bol od grčeva. Za vrijeme laktacije povećava se količina mlijeka. (02)
Djelovanje (narodni običaji):
U narodnoj se medicini koristi kao lijek od nadimanja i kao sredstvo za tjeranje vjetrova. (01)
Kontraindikacije:
Iako je kim općenito siguran i ima brojne zdravstvene koristi, postoje neke kontraindikacije i mjere opreza koje treba uzeti u obzir, osobito kod određenih skupina ljudi ili u većim dozama:
Osobe koje su alergične na biljke iz porodice štitarki (Apiaceae), poput komorača, celerovih sjemenki, peršina ili kopra, mogu također razviti alergijsku reakciju na kim.
Trudnice: Kim može potaknuti kontrakcije maternice, pa se konzumacija velikih količina kima tijekom trudnoće ne preporučuje bez savjetovanja s liječnikom.
Kim može interferirati s određenim lijekovima, osobito onima koji utječu na jetru ili metabolizam hormona. Savjetuje se oprez kod upotrebe kima ako osoba uzima lijekove koji se metaboliziraju kroz jetru, poput antikoagulansa (lijekovi protiv zgrušavanja krvi).
Kim može sniziti razinu šećera u krvi, što može biti problematično za osobe koje uzimaju lijekove za dijabetes. Prekomjerna konzumacija može povećati rizik od hipoglikemije.
Kim može usporiti zgrušavanje krvi. Osobe s poremećajima krvarenja ili one koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi trebale bi izbjegavati veće količine kima jer to može povećati rizik od krvarenja.
Budući da kim može imati estrogena svojstva, osobe koje pate od hormonski ovisnih stanja, poput endometrioze, fibroida maternice ili raka dojke, trebale bi biti oprezne s konzumacijom većih količina kima.
Iako kim pomaže kod probavnih smetnji, pretjerana konzumacija može izazvati želučane tegobe, poput iritacije sluznice želuca ili žgaravice.
Kalendar branja:
1. /
2. /
3. /
4. /
5. /
6. /
7. Cvjetovi
8. Cvjetovi i sjeme
9. Sjeme
10. /
11. /
12. /
Fotografije:
01. Guy Waterval, Apache License 2.0, via Wikimedia Commons
02. Anneli Salo, CC BY-SA 3.0, via Wikimedia Commons
03. Photo by David J. Stang, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
04. Rillke, CC BY-SA 3.0 DE, via Wikimedia Commons
05. Carl Axel Magnus Lindman, Public domain, via Wikimedia Commons
06. Franz Eugen Köhler, Köhler's Medizinal-Pflanzen, Public domain, via Wikimedia Commons
Naslovna: Laval University, CC BY-SA 4.0, via Wikimedia Commons
Literatura:
01. Grlić, Ljubiša (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, drugo izdanje, August Cesarec, Zagreb.
02. Toplak Galle, Katja (2001.), Hrvatsko ljekovito bilje, Mozaik knjiga, Zagreb.