Kopriva (lat. Urtica dioica L.)
Narodna imena: žara, žarnica, žegavica, velika kopriva, obična kopriva, pitoma kopriva, pasja kupina. (01) (02)
Naziv na talijanskom jeziku: ortica.
Naziv na engleskom jeziku: common nettle, nettle, stinging nettle.
Naziv na engleskom jeziku: common nettle, nettle, stinging nettle.
Etimologija:
Naziv roda Urtica potječe od latinske riječi urere (pržiti, žariti). Ime vrste dioica znači dvodoman, zbog odvojenih muških i ženskih cvjetova na zasebnim biljkama.
Povijest: Stari Egipćani su je kultivirali kao povrće. Grci i Rimljani su je također jako cijenili. Spominju je Hipokrat i Horacije, a Plinije piše da mlada kopriva u proljeće daje dobru i zdravu hranu, koja cijelu godinu čuva od bolesti. (01)
Karakteristike
Općenito: Višegodišnja biljka, pokrivena gustim dlačicama (žalcima), ima trajni korijen, stabljika joj je četverouglata, bez mliječnog soka.
Veličina: Naraste do 1,5 m visine.
Listovi: Listovi su nasuprotni, u obliku srca, s grubo nazubljenim rubovima, našiljenog vrha, na kratkim peteljkama koje su obrasle krhkim dlačicama (žarnice). Dugi su od 5 do 15 cm.
Cvjetovi: Zelenosivi, jednospolni, grupirani u viseće rese u pazušcima listova.
Plod: Mala sjemenka crne boje.
Sjeme: Mnogobrojno i vrlo sitno.
Korijen: Poprilično velik.
Miris i okus: Miris po travi, blago gorak i trpak okus.
Stanište: Raste kao korov na zapuštenim mjestima, na rubovima šuma, obalama rijeka i potoka, uz ograde. Široko je rasprostranjena skoro po cijelom svijetu, od nizina do planinskog područja (3000 m n.v.). (01) (02)
Srodne vrste: U Europi i na Balkanu, uz Urtica dioica (veliku koprivu), rastu Urtica urens (mala kopriva), koja je niža i ima jače žarne dlačice, te Urtica pilulifera (rimska kopriva), prisutna uglavnom u južnim dijelovima Europe, s prepoznatljivim kuglastim cvatovima. Na Balkanu se rijetko može naći i Urtica kioviensis, vrsta koja preferira vlažna područja i ima nježnije dlačice. Sve ove vrste koriste se u narodnoj medicini zbog svojih protuupalnih i diuretičkih svojstava.
Vrijeme cvatnje: svibanj – lipanj.
Droga:
URTICAE HERBA ili URTICAE FOLIUM: za vrijeme cvatnje ubiremo nadzemne dijelove biljke ili samo listove.
URTICAE RADIX: podzemne izdanke i korijenje iskopavamo u jesen ili rano proljeće. (03)
Upotreba:
Cijela biljka je jestiva, ali je najboljeg okusa prije nego što dosegne pola metra visine. Iako je koprivu najbolje brati dok je biljka prilično mala, mogu se koristiti i vrhovi zrele biljke. Za jelo se koriste mladi proljetni izdanci i prokuhani listovi koprive (beru se nježni vršci biljke sa 4-6 listića, na mjestu gdje je stabljika još mekana), a za sušenje se bere cijela biljka u cvatu, sjeme te korijen, koji se vadi u proljeće ili jesen. Suši se u hladu.
Kuhanjem koprive se uništavaju bodlje, no blendanjem biljke se također uništavaju njene iglice te je time omogućena konzumacija u sirovom obliku. (02) (04)
Sastav i aktivne tvari: ugljikohidrati (7%), bjelančevine/proteini (5,5%), masti (0,7%), vitamin C, provitamin A, vitamini B2 i K, klorofil, kolin, karotin, acetikolin, kiseline (mravlja, octena, maslačka, kremička, taninska, galna), mineralne soli, željezo, mangan, magnezij, natrij, kalij, kalcij, bor, forsfor, enzim sekretin, škrob, neke alkaloide, glikokinin, lecitin, fitosterol, sluz, vosak, u žaokama histamin i serotonin. (02)
Svojstva: adstrigent, antianemik, antikakterik, antidijaroik, antihistaminik, antiinflamatorik, antireumatik, antiseptik, depurativ, detoksikant, digestiv, dijetetik, diuretik, ekscitans, ekspektorant, emenagog, galaktogen, hemostatik, kozmetik, rubifacijens, sedativ, stimulator, vazodilatator, vermifug. (02)
Djelovanje (znanstveni izvori):
Zeleni dijelovi sadrže veliku količinu kalija te djeluju diuretički; čaj od koprive smanjuje razinu šećera u krvi; olakšava reumatske tegobe (antiflogistik); koristi se protiv proljeva i hemoroida; zeleni se dijelovi koriste kod ekcema koje uzrokuje virus herpesa i kod reume; korijen se koristi kod otežanog mokrenja zbog povećane prostate; sastavi iz korijena utječu na metabolizam hormona testosterona i na mehanizam stanične diferencijacije te pripravci iz korijena olakšavaju tegobe kod povećane prostate; zeleni dijelovi biljke i listovi koriste se kao pomoćni lijek kod reumatskih tegoba; zahvaljujući antiflogističnom djelovanju, kopriva umanjuje bol; pretpostavlja se da djeluje i kod upalnih procesa; čaj se koristi za ispiranje mokraćnih organa, za sprječavanje stvaranja pijeska u bubrezima i kod svih upalnih procesa u tijelu. (03)
Djelovanje (narodni običaji):
Uzimanje svježeg soka i čaja od koprive korisno je u liječenju raznih anemija, u prevenciji arterioskleroze, bubrežnih oboljenja i upala mokraćnih kanala i mjehura, bolesti prostate, šećerne bolesti, Alzheimerove bolesti, multiple skleroze, zatvora, zaustavlja i sprječava krvarenje, pomaže kod peludne groznice i ostalih vrsta alergija, potječe izmjenu tvari, jača i čisti krv i cijeli organizam, liječi bolesti metabolizma, jača imunitet, snižava visok tlak, sprječava stvaranje kamenaca i pijeska u bubregu i mjehuru, liječi posljedice radioaktivnog zračenja, pojačava lučenje mlijeka u dojilja, jača rast kose, sprječava ćelavost, otklanja prhut (ispiranje kose čajem od koprive), liječi jetru (masna jetra, žutica, insuficijencija jetre, slaba jetra), bolesti žuči i slezene, bolesti želuca i crijeva (katar, gastritis, krvarenja, proljevi, upala crijeva, itd.), čira na želucu i čira na crijevima, oboljenja dišnih putova i organa (bronhitis, kašalj, laringitis, astma kod koje djeluje kao antihistaminik, tuberkoloza), kod raznih tumora i težih oboljenja, kožnih oboljenja (kožne nečistoće, sunčane pjege, opekline, ekcemi, koprivnjače), reumatskih tegoba i išijasa (žarenjem bolnih reumatskih mjesta i išijasa svježom koprivom, olakšavaju se bolna stanja i pojačava protok površinske cirkulacije kože), raznih rana a naročito venskih rana na potkoljenici, bolesti ženskih spolnih organa i menstrualnih tegoba (razne bakterijske infekcije, infekcije s Candidom, kod neredovitog mjesečnog ciklusa, predmenstrualni sindrom), reume kostiju i zglobova (osteoartritis, reumatoidni artritis, burzitis, tendinitis), gihta, hemoroida. Dodatno, kopriva rješava probleme lošeg zadaha, noćnog znojenja, proljetnog umora, slabe cirkulacije, upalnih stanja usta, služi čišćenju krvi te za pranje i ispiranje lica. Djeluje dobro za gušteraču, čaj od koprive snižava šećer u krvi, pospješuje probavu. (02) (05) (06)
Kontraindikacije:
Svježi sok i svježu biljku potrebno je uzimati s velikim oprezom jer su moguća trovanja poradi hipodermičnog djelovanja sitnih žarnica na sluznicu želuca. Sok i biljka moraju se prokuhati.
Kod primjene korijena vrlo rijetko mogu nastupati blage želučane i crijevne tegobe. Biljka je kontraindicirana kod zadržavanja tekućine uslijed smanjene srčane ili bubrežne aktivnosti, rijetko izaziva alergijske reakcije. Izbjegavati njegovu upotrebu u trudnoći i dojenju. (02)
Kalendar branja po mjesecima:
1. /
2. /
3. korijen, listovi
4. korijen, listovi
5. listovi
6. listovi
7. /
8. sjeme
9. korijen, sjeme
10. korijen
11. /
12. /
Fotografije:
01. BotaFlo, CC-BY-SA-4.0, via Wikimedia Commons
02. Lendskaip, CC-Zero, via Wikimedia Commons
03. Paul Adam, CC-BY-SA-3.0-DE, via Wikimedia Commons
04. Jerome Prohaska, CC-BY-SA-3.0-migrated, via Wikimedia Commons
05. Dmitry Makeev, CC-BY-SA-4.0, via Wikimedia Commons
06. none, no copyright, CC-PD-Mark, via Wikimedia Commons
01. BotaFlo, CC-BY-SA-4.0, via Wikimedia Commons
02. Lendskaip, CC-Zero, via Wikimedia Commons
03. Paul Adam, CC-BY-SA-3.0-DE, via Wikimedia Commons
04. Jerome Prohaska, CC-BY-SA-3.0-migrated, via Wikimedia Commons
05. Dmitry Makeev, CC-BY-SA-4.0, via Wikimedia Commons
06. none, no copyright, CC-PD-Mark, via Wikimedia Commons
Naslovna: Mark as prominent, CC-BY-SA-3.0-migrated, via Wikimedia Commons
Literatura:
01. Grlić, Ljubiša (1990.), Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, drugo izdanje, August Cesarec, Zagreb.
02. Lesinger, Ivan (2012.), Kućna biljna ljekarna, Adamić, Rijeka.
03. Toplak Galle, Katja (2001.), Hrvatsko ljekovito bilje, Mozaik knjiga, Zagreb.
04. Boutenko, Sergei (2013.), Wild edibles, North Atlantic Books, Berkeley.
05. Pedrotti, Walter (2017.), Infusi e tisane, Giunti editore, Firenze.
06. Treben, Maria (2006.), Zdravlje iz Božje ljekarne, Matisk, Maribor.